Alpha
Description
Alpha zivi sam u Abidjanu u Obali Bjelokosti otkako su mu se zena i sin, bez vize, zaputili u Pariz. Otada o njima nije cuo ni glasa. Ocajan, odlucuje ostaviti sve ne bi li ih pronaSao. Prema Europi moze krenuti razlicitim rutama, a pred njim su mozda godine na ilegalnom putu. S vizom, Alphino bi putovanje trajalo samo nekoliko sati. Bez nje, osuden je na mjesece i mjesece lutanja. Putem upoznaje nezaboravne suputnike, a svi oni spremniji su suociti se s putovanjem punim opasnosti nego ostati ukopani na mjestu, bez buducnosti.
PraSnjave ceste bez kraja i konca. NepoSteni krijumcari ljudi u pustinji, izbjeglicki kampovi, bolesti, prekrcani brodovi. No svemu tome unatoc, Alpha ne mijenja kurs.
OdrediSte: Pariz, Gare du Nord.
"Alpha daje ime i lice nepreglednom mnoStvu migranata u izbjeglickim kampovima. Vazna prica koju bismo svi trebali cuti."
New York Journal of Books
SPISATELJICA
Bessora
Rodena je u Belgiji. Majka joj je svicarka, a otac Gabonac. Odrastala je u Europi, Sjedinjenim Americkim Drzavama i Africi. Nakon prestizne Visoke poslovne Skole u Parizu (École des hautes études commerciales de Paris) i karijere u medunarodnim financijama u Zenevi, doktorira antropologiju i piSe svoj prvi roman 1999. godine. Njezin roman Les Taches d'encre (Mrlje od tinte), objavljen 2001. u izdanju Serpent à Plumes, dobitnik je nagrade Fénéon, a roman Cueillez-moi, jolis Messieurs... (Uberite me, zgodna gospodo...), koji je objavio Gallimard, dobio je Grand Prix littéraire d'Afrique noire (Nagrada za knjizevnost Crne Afrike) 2007. godine. Kao pripovjedacica svakodnevice, Bessora crpi nadahnuce u obicnom zivotu, ali i u kazaliStu, slikarstvu i filmu. Cesto satiricni, njezini tekstovi obraduju teme poput iskljucenosti, klasne borbe, odnosa u doba druStvenih mreza, dok izmedu redaka otvaraju pitanja stereotipa i kolebanja identiteta. U Alphi Bessora ispisuje potresan tekst koji vrvi emocijama. Njezin jasan i autentican, iznimno mocan glas, pogada ravno u srce i, daleko od bilo kakva ocajavanja, pripovijeda Sokantnu pricu o tuzi i iluzijama migranata.
CRTAC
Barroux
Roden je u Parizu i proveo je najveci dio svoga djetinjstva u sjevernoj Africi. Po povratku u Francusku, nakon studija umjetnosti radi kao umjetnicki direktor u razlicitim reklamnim agencijama. Nekoliko godina poslije odlazi u Kanadu pa u Sjedinjene Americke Drzave, i ondje zapocinje blistavu karijeru ilustratora u novinama i knjigama za mlade. U to vrijeme suraduje s brojnim casopisima, poput The New York Timesa, The Washington Posta, casopisa Forbes i objavljuje knjige za djecu koje mu donose mnoge nagrade. Pokrece ga sklonost bojama i fantasticnom, a ilustracije radi na tradicionalan nacin, kombinirajuci linorez, grafitnu olovku, akrilik... Surovo izravnim crtezima Barroux Alphinoj prici udahnjuje tijelo i duSu. Njegov snazan i izrazajan potez, koji se na gotovo intiman nacin stapa s teksturom price, pruza citatelju mogucnost ne samo da vidi, nego i da osjeti svijet ljudi koji traze novi zivot.
PREVODITELJICA
Mirna simat
Mirna simat (1984.) zavrSila je studij francuskog jezika i knjizevnosti i komparativne knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodenjem se bavi od 2006. godine. Dosad je prevodila razne knjizevne vrste, od stripa i romana do esejistike i teorije. Redovito prevodi za hrvatsko izdanje novina Le Monde Diplomatique. Povremeno prevodi i titluje filmove. Godine 2012./2013. tri mjeseca boravi kao stipendistica Tvornice prevoditelja u Medunarodnom centru knjizevnih prevoditelja u Arlesu, Francuska. Jedna je od osnivacica radionica za prevodenje s francuskog jezika Translab, koje su s radom pocele 2015. godine u suradnji s Francuskim institutom i DruStvom hrvatskih knjizevnih prevodilaca. S francuskoga je prevela: Romain Sardou: Djelic Boga (2006.), Gilles Deleuze: Slika-vrijeme (2010.), Ollivier Pourriol: Filmozofija (2010.), Stéphane Hessel i Dalaj Lama: Proglasimo mir (2013.), Simone de Beauvoir: Drugi spol (2016.), Matthieu Bonhomme: Esteban (2016.), Gilles Deleuze: Hladno i okrutno: Predstavljanje Sachera Masocha (2017.), Luc Brunschwig i Laurent Hirn: Moc nevinih (2017.).
